ULJARICE
BILJNA ULJA
Jestiva biljna ulja namirnice su koje se sastoje od glicerida masnih kiselina dobivenih isključivo od biljaka. Također mogu sadržavati manje količine drugih masti (lipida), kao što su fosfolipidi, neosapunjivih sastojaka i slobodnih masnih kiselina koje su prirodno prisutne u mastima odnosno ulju.
Na temelju sirovina jestiva biljna ulja nazivaju se:
- suncokretovo ulje: ulje dobiveno od sjemenki suncokreta (sjemenke biljke Helianthus annuus (L.))
- suncokretovo ulje s visokim udjelom oleinske kiseline: ulje dobiveno od sjemenki sorti suncokreta s visokim udjelom oleinske kiseline; ulje ne smije sadržavati manje od 65 % oleinske kiseline
- sojino ulje: ulje dobiveno od plodova soje (sjemenke biljke Glycine max (L.) Merr.)
- ulje uljane repice odnosno repičino ulje: ulje dobiveno od sjemenki uljane repice odnosno sjemenki repe (sjemenke biljke Brassica napus L., Brassica campestris L., Brassica juncea L. i Brassica tourneforti)
- ulje uljane repice odnosno repičino ulje s niskim udjelom eruka kiseline: ulje dobiveno od sjemenki uljane repice odnosno sjemenki repe (sjemenke biljke Brassica napus L., Brassica campestris L. i Brassica juncea L.); ulje ne smije sadržavati više od 2 % eruka kiseline
- ulje kukuruznih klica: ulje dobiveno od kukuruznih klica (klice biljke Zea mays L.)
- ulje kikirikija: ulje dobiveno od kikirikija (sjemenke biljke Arachis hypogaea L.)
- sezamovo ulje: ulje dobiveno od sjemenki sezama (sjemenke biljke Sesamum indicum L.)
- kokosovo ulje: ulje dobiveno od ploda kokosova oraha (Cocos nucifera L.)
- palmino ulje: ulje dobiveno od mesnatog dijela (mezokarpa) ploda palme uljarice (Elaeis guineensis)
- ulje palminih koštica: ulje dobiveno od koštica ploda palme uljarice (Elaeis guineensis)
- palmin olein: tekuća frakcija dobivena iz palmina ulja
- palmin stearin: visoko topiva frakcija dobivena frakcioniranjem palmina ulja
- ulje sjemenki pamuka: ulje dobiveno od sjemenki različitih kultivara pamuka (Gossypium spp.)
- ulje sjemenki grožđa: ulje dobiveno od sjemenki grožđa vinove loze (Vitis vinifera L.)
- ulje gorušice: ulje dobiveno od sjemenki bijele gorušice (Sinapsis alba L. ili Brassica hirta Moench), smeđe i žute gorušice (Brassica juncea (L.) Czernajev i Cossen) i crne gorušice (Brassica nigra (L.) Koch)
- ulje šafranike ili ulje bojadisarskog bodlja: ulje dobiveno od sjemenki šafranike odnosno bojadisarskog bodlja (Carthamus tinctorius L.)
- ulje šafranike ili ulje bojadisarskog bodlja s visokim udjelom oleinske kiseline: ulje dobiveno od sjemenki sorti šafranike odnosno bojadisarskog bodlja s visokim udjelom oleinske kiseline (Carthamus tinctorius L.); ulje ne smije sadržavati manje od 75 % oleinske kiseline
- babasu ulje: ulje dobiveno od plodova pojedinih sorti palme (Orbignya spp.)
- bučino ulje: ulje dobiveno od bučinih sjemenki (Curcubita pepo styriaca).
PROIZVODNJA ULJA
Proizvodnja ulja
Povijest biljnih ulja povezana je s najranijim razvojem čovjeka. Tisućljećima unazad čovjek je upotrebljavao laneno, maslinovo i sezamovo ulje, a unatoč tomu o industrijskoj proizvodnji ulja možemo govoriti tek u posljednjem stoljeću, nakon izuma postupka rafiniranja.
RAFINIRANA ULJA
Rafiniranjem se iz sirovih ulja postupcima deguminacije, neutralizacije, izbjeljivanja, vinterizacije i dezodorizacije odstranjuju intenzivni okusi, neugodan miris i intenzivna boja, a kod određenih ulja i komponente štetne za zdravlje (kod ulja od pamuka i kikirikija). Zbog neutralnog mirisa i okusa rafinirana ulja općenito su korisna u kuhinji za pripremu hladnih i toplih jela, a i za prženje.
Jestiva rafinirana ulja so:
- suncokretovo ulje,
- ulje kukuruznih klica,
- suncokretovo ulje s visokim sadržajem oleinske kiseline,
- repičino ulje,
- ulje za prženje,
- sojino ulje,
- biljno ulje.
NERAFINIRANA ULJA
Proizvodnja bučina ulja počinje preuzimanjem tikvi golica. Slijedi priprema sirovine koja ima odlučujući utjecaj na kvalitetu finalnog proizvoda. Sjemenke očetkamo da odstranimo voskastu opnu, ispušemo i odstranimo sve primjese, kao što su ostaci buče, prašina, kamenje, lišće. Zatim razvrstamo sjemenke po veličini i težini. Sjemenke buče zatim zagrijemo i sameljemo. U odgovarajućem omjeru dodajemo vodu i sol da stanične membrane popucaju i izluči se bučino ulje. Pripremljenu masu zatim pržimo u tavama za prženje uz stalno miješanje. Prženu smjesu vodimo u prešaonicu gdje prešamo bučino ulje. Bučino ulje ostavimo da se dva do tri tjedna prirodno taloži, da se izluče kruti sastojci. Nakon toga punimo ga u staklene boce ili drugu ambalažu. U proizvodnji bučina ulja kao nusproizvod nastaje bučina pogača koja je izvrsna hrana za životinje.
Jestiva nerafinirana ulja so:
- bučino ulje,
- orahovo ulje,
- ekstra djevičansko maslinovo ulje,
- maslinova ulja s biljem,
- ulja s aromama i začinima.
HLADNO PREŠANA ULJA
Zbog očuvanja prirodnog bogatstva cijeli postupak proizvodnje hladno prešanih ulja vodi se tako da se sačuvaju sve prirodno prisutne biološke vrijednosti. Tijekom cijelog postupka proizvodnje temperatura sjemenki i prešanog ulja ne smije premašiti temperaturu ljudskog tijela. Sušenje sjemenki zato je dugotrajno jer se suše na nižim temperaturama, isto tako preša se u posebnim prešaonicama niskih kapaciteta bez prethodne toplinske obrade ili kondicioniranja. Sjemenke se prije prerade dobro očiste od svih primjesa i pomno biraju po veličini i težini. Samo je mali postotak sirovine dovoljno kvalitetan da osigura ugodnu aromu, miris i okus finalnog proizvoda.
Jestiva hladno prešana ulja so:
- bučino ulje,
- sezamovo ulje,
- suncokretovo ulje s visokim sadržajem oleinske kiseline,
- laneno ulje,
- konopljino ulje,
- ulje crnog kima.
MJEŠAVINE BILJNIH ULJA
Mješavine biljnih ulja dobivaju se miješanjem jestivih rafiniranih biljnih ulja, jestivih nerafiniranih biljnih ulja ili jestivih hladno prešanih ulja radi postizanja povoljnog sastava masnih kiselina omega-3 i omega-6, visokog sadržaja mononezasićenih masnih kiselina i vitamina E.
Jestive mješavine biljnih ulja so:
- maslinovo ulje,
- ulje za salate,
- biljno ulje.
UPOTREBA I SKLADIŠTENJE ULJA
UPOTREBA ULJA
Amatersko kuhanje, domaća i inozemna nacionalna jela te otkrivanje novih, drukčijih okusa pokazatelji su koji snažno utječu na percepciju biljnih ulja u kuhinji. Koje ćemo ulje staviti u jelo ovisi o odabranim sastojcima, načinu pripreme jela i vlastitom ukusu. Kod odabira ulja iznimno je važno znati čemu služi svako pojedinačno ulje. Nisu sva ulja prikladna za sve načine pripreme hrane. Prilikom pripreme jela neka ulja možemo upotrijebiti u većim količinama, dok kod drugih jela tek na kraju dodajemo kap ili dvije kao začin koji našem jelu daje poseban štih i sasvim novu dimenziju.
U svrhu korištenja, ulja se odabiru prema vrsti proizvodnog procesa:
- Rafinirana ulja
(suncokretovo ulje, suncokretovo ulje s visokim udjelom oleinske kiseline, ulje kukuruznih klica, repičino ulje, ulje za prženje, arašidovo ulje, sojino ulje i biljno ulje)
Rafinirana ulja zbog neutralnog mirisa i okusa pogodna su za kuhanje, pirjanje, pečenje, mariniranje i prženje, pripremu svih vrsta salata, preljeva za salate, hladnih jela, juha, umaka, ribe, morskih plodova, majoneza, za pečenje kruha, slastica i pripremu drugih hladnih i toplih jela.
- Nerafinirana ulja
(bučino ulje, orahovo ulje)
Nerafinirana ulja zbog odabranog okusa, mirisa i arome upotrebljavaju se ponajprije za pripremu hladnih jela, svih vrsta salata, umaka, namaza, preljeva i specijaliteta.
- Hladno prešana ulja
(bučino ulje, sezamovo ulje, repičino ulje, suncokretovo ulje s visokim udjelom oleinske kiseline, laneno ulje, konopljino ulje)
Hladno prešana ulja upotrebljavaju se u malim količinama. Pogodna su prije svega za pripremu povrtnih i lisnatih, a u manjoj mjeri i vočnih salata. Uz dodatak tih ulja kuhamo kad je u receptu malo masti. Vrlo su korisna i za pripremu tijesta kao što su: vučeno tijesto, kvašeno, tijesto od krumpira, kuhano ili paljeno tijesto te za marinade. Hladno prešana ulja ne upotrebljavaju se za pripremu majoneza jer tako pripremljene majoneze mogu dobiti primjesu gorčine.
SKLADIŠTENJE ULJA
Na kvalitetu i postojanost ulja utječu i uvjeti skladištenja odnosno čuvanja. Ulje je najbolje čuvati u zatvorenoj ambalaži, na hladnome i tamnome mjestu, na temperaturi 12 – 25 °C. Biljnom ulju štete svjetlost, zrak i temperatura, stoga ga ne bi trebalo čuvati na kuhinjskom pultu.
Neka su hladno prešana ulja osjetljivija, stoga ih nakon otvaranja treba čuvati u hladnjaku.
Ambalaža također utječe na kvalitetu hladno prešanih i nerafiniranih ulja, zbog čega ih u Tvornici ulja Gea punimo u tamne staklenke s više od 90 % zaštite od UV i UVA zračenja kako bismo ih zaštitili od štetnog djelovanja svjetlosti te sačuvali njihovu kvalitetu.
MASTI I ZDRAVLJE
MASTI I ZDRAVLJE
Masti se često nalaze prve na popisu nezdrave hrane. Ali i kod masti je slično kao kod drugih stvari u životu. Štete nam ako pretjeramo s njima. U umjerenim količinama i pravilno izabrane masti mogu biti korisne i povoljne za tijelo, a pridonose i boljem okusu jela.
Zato je najbolje da ih dobro upoznamo.
Važnost masti za zdravlje:
- sadržavaju masne kiseline važne za život,
- povećavaju energetsku gustoću hrane,
- utječu na apsorpciju vitamina topivih u mastima (sprečavaju nastanak hipovitaminoza A, D, E, K),
- poboljšavaju okus hrane,
- povećavaju zasitnost hrane,
- važne su rezerve energije u organizmu.
Masti u ljudskoj prehrani imaju hranjivu, energetsku, gastronomsko-kulinarsku i dijetoprofilaktičku vrijednost, pri čemu je prehrambena i preventivna vrijednost za ljudsko zdravlje postignuta samo ako masti ne zauzimaju više od 30 % energetske vrijednosti obroka, pri čemu bi prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) udio zasićenih masnih kiselina trebao biti što manji (0 % –10 %), polinezasićenih (esencijalnih) u odgovarajućem udjelu (3 % –7 %), a preostali udio trebaju zauzimati mononezasićene masne kiseline. Dakle, ne samo količina nego osobito kvaliteta masti (sastav masnih kiselina, sadržaj vitamina, sterola) ima važnu zdravstvenu i prehrambenu vrijednost. Ona se razlikuje u različitoj prehrani populacije.
MASTI I MASNE KISELINE VAŽNE ZA ŽIVOT
Masti čine esterificirane masne kiseline koje u manjim količinama prate i vitamini, fosfatidi, steroli i voskovi. Svojstva masti ovise o strukturi masnih kiselina u mastima i dele se na:
- zasićene masne kiseline,
- jednostruko odnosno mononezasićene masne kiseline,
- višestruko odnosno polinezasićene masne kiseline.
Zasićene masne kiseline
Najviše zasićenih masnih kiselina nalazi se u životinjskim mastima. One su najmanje poželjne jer pospješuju nastanak i razvoj civilizacijskih bolesti – povećavaju kolesterol u krvi, a time i opasnost od bolesti srca i krvnih žila te nekih drugih bolesti.
Jednostruko odnosno mononezasićene masne kiseline
Najpoželjnije su jer u preporučenim količinama smanjuju opasnost od oboljenja srca i krvnih žila budući da smanjuju loši kolesterol (HDL) u tijelu. Vrlo su stabilne (mnogo ih je u ekstra djevičanskom maslinovu ulju, u suncokretovu ulju s visokim sadržajem oleinske kiseline, u repičinu ulju i ulju makadamije).
Višestruko odnosno polinezasićene masne kiseline
Za čovjeka su od životne važnosti. Tijelo ih na dan treba oko 15 g. Potrebne su za razvoj i normalno funkcioniranje organizma. Ljudsko tijelo ne može ih stvarati, zato je glavni izvor tih kiselina biljno ulje. Zbog njihova iznimnog značenja za zdravlje prije nekoliko godina nazivali su ih vitaminom F, a danas se zbog energetske vrijednosti koja nije usporediva s drugim vitaminima nazivaju esencijalnim masnim kiselinama.
Preporučena količina tih masti jest 3 % – 7 % energetske vrijednosti obroka. Esencijalne masne kiseline sudjeluju u regulaciji kolesterola, jačaju stanične membrane i otpornost organizma te sudjeluju u sintezi prostaglandina koji reguliraju fiziološke funkcije u tijelu.
Masne kiseline omega-3 i omega-6
Masne kiseline omega-3 i omega-6 sastojci su polinezasićenih masti i vrlo su važne za funkcioniranje i razvoj mozga. Bogat su izvor masnih kiselina omega-3 dubokomorske ribe, zeleno povrće, laneno ulje i konopljino ulje.
Najviše masnih kiselina omega-6 nalazi se u biljnim uljima (suncokretovo ulje, ulje kukuruznih klica, sojino ulje).
Načelna suvremene prehrane protivna su upotrebi životinjskih masti jer one sadržavaju kolesterol i velik udio zasićenih masnih kiselina. U zdravu prehranu posljednjih desetljeća sve se više se uvode biljna ulja, jer naravno ne sadržavaju kolesterol, a udio zasićenih masnih kiselina među kvalitetnim biljnim uljima nizak je.
Usporedba masnih kiselina u biljnim uljima:
Vrsta ulja | Masti 100 g; od kojih: | ||
zasićene masne kiseline |
jednostruko nezasićene masne kiseline | višestruko nezasićene masne kiseline | |
Bučino ulje | 18 g | 32 g | 50 g |
Ekstra djevičansko maslinovo ulje | 16 g | 76 g | 8 g |
Suncokretovo ulje s visokim udjelom oleinske kiseline | 7 g | 84 g | 9 g |
Sezamovo ulje | 15 g | 40 g | 45 g |
Repičino ulje/ ulje uljane repice | 7 g | 65 g | 28 g |
Laneno ulje | 11 g | 19 g | 70 g |
Konopljino ulje | 9 g | 14 g | 77 g |
Orahovo ulje | 11 g | 16 g | 73 g |
Kokosovo ulje | 94 g | 5 g | 1 g |
Arašidovo ulje | 19 g | 57 g | 24 g |
Suncokretovo ulje | 12 g | 26 g | 62 g |
Ulje kukuruznih klica | 12 g | 30 g | 58 g |
SAVJETI I ZANIMLJIVOSTI
Bučino ulje u pohodu
Bučino ulje oduvijek je bilo omiljeno među poznavateljima, a za mnoge još je uvijek neotkrivena riznica zdravlja i dobrog okusa. Posljednjih se godina kao kulinarska posebnost sve više uvodi u Europi i drugdje u svijetu. Dragocjene kapi bučina ulja mogu oplemeniti karakter omiljenih jela.
Bogata tradicija
Štajerska i Prekmurje, regije na sjeveroistoku Slovenije, ponose se dugogodišnjom tradicijom prerade sjemenki buče u bučino ulje. Povijesni zapisi o prešanju sjemenki buče i najstarija prešaonica koja je izgrađena u Štajerskoj davne 1750. godine svjedoče da je tradicija proizvodnje bučina ulja počela još u 18. stoljeću. A u 19. stoljeću proizvodnja ulja iz sjemenki buče izrazito se raširilo po Štajerskoj i u Prekmurju. Tvornica ulja GEA, koja se nalazi u srcu Štajerske, proizvodi bučino ulje još od 1904. godine.
Najbolje od najboljega
Kvaliteta bučina ulja najviše ovisi o kvaliteti sjemenki buča. Što su bućine sjemenke kvalitetnije, to dragocjeniju kap bučina ulja možemo dobiti. U Tvornici ulja GEA vrlo smo svjesni toga.
Svjetska proizvodnja uljanih tikvi
Svjetska proizvodnja uljanih tikvi procjenjuje se na ukupno 600 tisuća hektara s ukupnim prinosom od 200 tisuća tona tikvi.
Svjetska potrošnja bučinih sjemenki je sljedeća:
80 % (160.000 t) potroši se u pekarskoj industriji,
10 % (20.000 t) prerađuje se u ulje, a
10 % (20.000 t) namijenjeno je za ostalu upotrebu.
Proizvodnja bučinog ulja
Za proizvodnju 1 litre bučina ulja potrebne su 33 srednje velike uljane tikve (buče).
Štajersko prekmursko bučino ulje
Štajersko prekmursko bučino ulje spada među slovenske zaštićene poljoprivredne proizvode i hranu.
Dobivena odličja za Štajersko prekmursko bučino ulje
Godine 2010. dobilo je u okviru 77. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu zlatnu medalju u kategoriji bučinih ulja.
Štajersko prekmursko bučino ulje GEA jedan je od pobjednika za najoriginalnije proizvode na Međunarodnom sajmu hrane i piča IFE 2007. u Londonu.
Hladno prešano bučino ulje
Hladno prešano bučino ulje sadržava od 50 do 70 mg prirodnog vitamina E u 100 g ulja.
Vrste maslinovih ulja
Maslinova ulja s obzirom na vrstu tehnološkog postupka i parametre kvalitete razvrstavaju se u kategorije i potkategorije:
1. Djevičansko maslinovo ulje
….1.1. Ekstra djevičansko maslinovo ulje
….1.2. Djevičansko maslinovo ulje
….1.3. Lampante maslinovo ulje (ulje za rasvjetu)
2. Rafinirano maslinovo ulje
3. Mješavima rafiniranog i djevičanskog maslinova ulja
4. Ulje od maslinove komine
1. Djevičansko maslinovo ulje
1.1. Ekstra djevičansko maslinovo ulje: maslinovo ulje više kategorije dobiveno neposredno iz maslina i samo mehaničkim postupcima.
1.2. Djevičansko maslinovo ulje: maslinovo ulje dobiveno neposredno iz maslina i samo mehaničkim postupcima.
1.3. Lampante maslinovo ulje (ulje za rasvjetu): maslinovo ulje neprimjereno za prehranu.
2. Rafinirano maslinovo ulje: maslinovo ulje dobiveno iz djevičanskog maslinovog ulja postupcima rafinacije koji ne uzrokuju promjene u prvotnoj triacilglicerolnoj strukturi.
3. Mješavima rafiniranog i djevičanskog maslinova ulja: maslinovo ulje koje sadržava samo rafinirano maslinovo ulje i ulje dobiveno neposredno iz maslina.
4. Ulje od maslinove komine: ulje dobiveno od maslinove komine s otapalima, ovisno o pomiješanosti s rafiniranim uljem razvrstava se u više potkategorija.
Senzorne značajke maslinovih ulja
Senzorne značajke maslinovih ulja osim kemijskih analiza odlučujući su kriterij kvalitete maslinova ulja.
Glavne pozitivne značajke:
Voćno: Aroma koja po mirisu i okusu podsjeća na zdravu i svježu, optimalno zrelu ili zelenu voćku.
Gorko: Karakterističan okus ulja dobivenih od zelenih ili blago obojenih maslina, može biti više ili manje ugodan, ovisno o intenzitetu.
Pikantno: Oštra taktilna percepcija karakteristična za rano prerađena ulja od zelenih maslina. Pripisuje se djelovanju fenolnih sastojaka na slobodne krajeve trigeminalnog živca u usnoj šupljini.
Glavne negativne značajke:
Užeglo: Karakteristična aroma svih masti i ulja kod kojih je zbog dugotrajnog dodira s kisikom došlo do autooksidacije. Ta je aroma neugodna i nije je moguće popraviti.
Metal: Aroma koja podsjeća na metal. Karakteristična za ulja koja su tijekom mljevenja, miješanjem, prešanjem ili skladištenjem predugo u dodiru s metalnim površinama.
Pljesnivo – vlažno: Karakteristična aroma ulja dobivenih iz voća na kojem se zbog višednevnog skladištenja na hrpama i u vlazi razvio veći broj plijesni i kvasovki.
Pregrijano – pljesnivo: Karakteristična aroma ulja dobivenog iz plodova skladištenih na hrpi koji su već bili u fazi fermentacije.
Kiselo: Karakteristična aroma određenih ulja koja podsjeća na ukiseljeno vino ili ocat, ponajprije zbog nastanka octene kiseline, etilacetata i etanola u većim količinama, kao što je to obično kod arome maslinova ulja.
Maslinovo ulje - Homer
Maslinovo ulje zbog visoke biološke vrijednosti još je Homer nazvao »tekućim zlatom«.
Maslinovo ulje lako je probavljivo
Maslinovo ulje lako je probavljivo, pospješuje izlučivanje želučanih sokova i omogućuje bolju apsorpciju vitamina, osobito vitamina E.
Laneno ulje – izvor masnih kiselina Omega 3
Laneno ulje najveći je biljni izvor masnih kiselina Omega 3.
Sezamovo ulje
Sezamovo ulje jedno je od najstarijih poznatih biljnih ulja. Bilo je cijenjeno još u doba Babilona i Asirije prije više od 4000 godina. Sezam se često naziva kraljem uljarica, a sezamovo ulje ubraja se među vrhunska ulja.
Konopljino ulje
Konopljino ulje poznato je stoljećima kao odličan izvor esencijalnih masnih kiselina bitnih za ljudsko tijelo. Ima povoljan omjer masnih kiselina Omega 3 i Omega 6.
Kokos – drvo života
Kokosovo ulje u tropskim se državama upotrebljava več više od tisuću godina. Dobiva se od jezgre mesa zrelog kokosa koji raste na kokosovoj palmi(Cocos nucifera). Kokosova palma vrlo je visoko cijenjena. Opisuju je kao drvo života i najvažnija je biljna kultura u tropskom pojasu, jer pruža sklonište i hranu za ljude i životinje.
Kokosovi orasi rastu na palmama koje sežu u visinu do trideset metara i imaju pet metara duge listove. Od cvjetanja do konačnog nicanja kokosova oraha ponekad treba i do dvije i pol godine. Palma može doživjeti i sto godina, a najbolje rodi kad ima između deset i pedeset godina. Odjednom može roditi 75 oraha, koji su veliki kao dječja glava i teže do tri kilograma. Zreo kokosov orah čine tvrda ljuska, kokosovo meso i kokosova voda ili kokosovo mlijeko.
Kokosovo ulje sadrži 50 % laurinske masne kiseline
Kokosovo ulje u najvećoj se mjeri sastoji od zasićenih srednjolancanih masnih kiselina koje imaju antioksidativna svojstva. Najveći udio predstavlja laurinska masna kiselina (50 %). Ona u suprotnosti s trans-zasićenim masnoćama ima povoljne učinke .Naš organizam je ne skladišti, nego je pretvara u energiju. Pretvara se u monolaurin i djeluje antivirusno i antibakterijski, a istodobno ne uništava crijevne bakterije koje su potrebne za zdravu probavu.
Laurinska kiselina prirodna je masna kiselina koja je važan sastojak majčinog mlijeka. Najbogatiji i najdostupniji izvor sigurno je kokosovo ulje. Važno je da laurinsku kiselinu uključite u vašu prehranu kako biste očuvali zdrav imunološki sustav.
Upotreba kokosova ulja u kozmetici
U dodiru s kožom topi se i vrlo dobro razmazuje, a smatra se i brzo upijajučim uljem, zbog čega ne ostavlja masni film na koži. Budući da kokosovo ulje prilikom nanošenja ima učinak hlađenja, izvrsno je za njegu kože nakon sunčanja.
Kokosovo ulje djelotvorno je za uklanjanje šminke i također se može koristiti kao prirodna kora kože. U kozmetici se upotrebljava i za njegu kose jer je poznato kao izvrstan regenerator koji obnavlja vlasište i uspješno sprečava pojavu prhuti.
Orahovo ulje za njego kože
Orahovo ulje upotrebljava se i u kozmetici. Zbog visokog sadržaja vitamina E koji štiti stanice od oksidativnog stresa i sprečava starenje žila, upotrebljava se u proizvodima protiv starenja kože. U dodiru ulja s kožom na kojoj su prisutne kiseline dolazi do hladne reakcije i oslobađa se lužina koja daje koži vlažnost.
Orahovo ulje je bogat izvor masnih kiselina
Orahovo ulje bogat je izvor esencijalnih masnih kiselina Omega 3 i Omega 6. Masne kiseline Omega 3 važan su sastojak membrane moždanih stanica koje osiguravaju prijenos živčanih signala potrebnih za razmišljanje, učenje i pamćenje. Ulje sadržava vitamin E, koji ima ulogu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa, prirodni je antioksidant i sprečava starenje žila te štiti od bolesti srca i krvnih žila. Masna kiselina Omega 3 snižava LDL-kolesterol (loš kolesterol) i povisuje HDL-kolesterol (zdravi kolesterol).
Crni kim
Crni kim, lat. Nigella sativa, iznimno je cijenjena biljka koja se već tisućama godina smatra jednom od najljekovitijih biljaka na svijetu. Prorok Muhamed je također tvrdio da crni kim liječi sve osim smrti.
Ulje crnog kima
Gea bio ulje crnog kima dobiva se hladnim stiskanjem sjemenki crnog kima iz ekološkog uzgoja. Sjemenke sadrže 25-28% ulja, tako da je potrebno 5 do 6 kg sjemena za 1 litru ulja.
Ovo ulje je vrlo bogat izvor esencijalnih masnih kiselina koje su nužno potrebne za razvoj i normalno djelovanje organizma. Također ima visok udio masne kiseline Omega 6 (57 g na 100 g ulja).
Ekstra suncokretovo ulje
Ekstra suncokretovo ulje s visokim sadržajem oleinske kiseline proizvedeno je od posebne sorte suncokreta koji su namjenski uzgojeni za tu svrhu.
Poljoprivredni stručnjaci razvili su tu sortu zbog postizanja visokog sadržaja oleinske kiseline koja je inače prisutna u maslinovu ulju. Tako je nastalo ulje neutralnog okusa. Cijenjeno je kod potrošača kojima ne odgovara pikantan okus maslinova ulja.
Vitamin E - antioksidan
Vitamin E jesu mastima topivi tokoferoli, koji u organizmu djeluju kao antioksidansi. Nezasićene membranske lipide štiti od oksidacije. Vitamin E reagira sa slobodnim radikalima (sudjeluje u „hvatanju“), koji uzrokuju oksidativna oštećenja staničnih membrana bez oblikovanja novih slobodnih radikala u procesu. Mediji su ga preimenovali u „vitamin mladosti“ jer zbog svojih antioksidativnih svojstava sprečava starenje i odumiranje stanica.
Biljna ulja
Biljna ulja ne sadržavaju kolesterol.
Jestivo rafinirano biljno ulje
Jestivo rafinirano biljno ulje proizvedeno je postupkom rafinacije mješavine različitih sirovih ulja, na primjer: suncokretovo ulje, ulje repice, sojino ulje, …
Repičino ulje
Repičino ulje i ulje uljane ogrštice proizvedeno u Tvornici ulja Gea isto je ulje proizvedeno od sjemenki biljke uljane ogrštice (lat. Brassica napus L. var. napus).
Inače su repica i ogrštica različite poljske biljke. Ogrštica je inačica korabice, a repica je bliži srodnik repe. Po izgledu biljke su prilično slične, a genetski tako različite da se u prirodi jedna s drugom ne mogu križati. Do zbrke s imenovanjem došlo je zbog pogrešnih prijevoda sa srpskoga odnosno hrvatskoga.
Više.
Vir: Tone Tajnšek, Uljana repica i suncokret
Proizvodnja majoneze
Za delikatesne proizvode GEA upotrebljavamo suncokretovo ulje, koje je bogat prirodni izvor vitamina E i esencijalnih masnih kiselina.
Majoneza je polutvrda emulzija biljnog ulja, žumanjaka i octa s dodatkom začina, soli i šećera. Cjelokupni proizvodni proces delikatesnih proizvoda GEA kontroliramo u vlastitom mikrobiološkom i kemijskom laboratoriju, a kvaliteta i zdravstvena ispravnost proizvoda uz to se redovito provjeravaju u akreditiranim laboratorijima.
Koji je izumio majonezu?
Majonezu su Amerikancima predstavili Francuzi u 19. stoljeću. Amelia Schlorer prva je 1908. godine u Philadelphiji pakirala majonezu u ambalažne jedinice i zatim svoj recept zapisala u kuharicu. A početkom 20. stoljeća majoneza je prvi put proizvedena za tržište i kao proizvod zakonski priznata 1928. godine (O’Brien, 1998.).
Tartar umak
GEA tartar umak je najpoznatiji umak na osnovi majoneze s dodanim začinima (krastavci, luk, kapare i peršin). Tartar umak je neophodan dodatak svim vrstama prženih jela (ribe, lignje, kroketi…), jelima s roštilja, morskim plodovima, sirevima i kuhanom povrću.
Francuska salata
Preljev za salatu (osnova za francusku salatu GEA) i tartar umak GEA sadržavaju gotovo upola manje žumanjaka od obične majoneze, što posljedično znači manji sadržaj kolesterola.